Za 10 godina u Srbiju ušle 33 milijarde evra stranih investicija

Bez autora
Mar 12 2012

U Srbiju je, počev od 2001. pa zaključno sa prošlom godinom, ukupno ušlo kroz strane direktne investicije u formi ulaganja u hartije od vrednosti države ili Narodne banke i kao krediti tačno 33 milijarde i 241 milion evra. Sve najviše zavisi od nas samih, ali budući priliv kapitala iz inostranstva i dalje ima značajan uticaj na razvoj, ekonomiju i standard.Uprkos blagom pomaku u odnosu na početak godine, primetan je pesimizam u pogledu očekivanja stranih investicija.

Za 10 godina u Srbiju ušle 33 milijarde evra stranih investicijaU Srbiju je, počev od 2001. pa zaključno sa prošlom godinom, ukupno ušlo kroz strane direktne investicije u formi ulaganja u hartije od vrednosti države ili Narodne banke i kao krediti tačno 33 milijarde i 241 milion evra.

Ekonomisti se slažu da sve najviše zavisi od nas samih, ali i ocenjuju da budući priliv kapitala iz inostranstva i dalje ima značajan uticaj na razvoj, ekonomiju i standard.

Prema poslednjim analizama stavova privrednika, uprkos blagom pomaku u odnosu na početak godine, primetan je pesimizam u pogledu očekivanja stranih investicija. U februaru se 13,6 odsto firmi izjasnilo da očekuje dolazak inokapitala, dok u investicije iz domaćih izvora veruje gotovo trostruko veći broj kompanija - tačno 36,1 odsto. Verovatno najbolje preduzeće u oblasti građevinarstva, „Energoprojekt“, ako je suditi po rečima Vladimira Milovanovića, generalnog direktora, ipak na poslovanje gleda sa optimizmom.

- Nakon prihvatanja kandidature za članstvo u EU, logično bi bilo da nove investicije imaju trend rasta jer je kandidatura priznanje da je Srbija uredila svoje zakonodavstvo, politički i ekonomski prostor, tako da je sada kompatibilna članicama EU i drugim razvijenim ekonomijama, pa takvi uslovi garantuju investitorima njihova prava i punu sigurnost investicija - ocenjuje Milovanović.

Zemljama poput Srbije svež dotok novca znači mnogo zato što nemaju sopstveni kapital, savremenu tehnologiju, upravljačka znanja koja stižu kada i investitori, zato što je domaća štednja nedovoljna da bi poslužila kao samostalni izvor razvoja. Podaci pokazuju da je dosadašnji priliv inostranih investicija u razvojnom smislu imao različite efekte.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik